Jordan https://blog.dnevnik.hr/jordan

utorak, 04.10.2011.

Još malo o obrazovanju

Još malo o obrazovanju sa web stranica Instituta za razvoj obrazovanja:

Zašto je tržištu rada potrebno povećanje broja visokoobrazovanih?

Prema mišljenju Nacionalnog vijeća za konkurentnost, kao i Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, u Hrvatskoj je potrebno podići broj visokoobrazovanih na najmanje 30%, jer je sadašnji broj diplomiranih studenata gotovo tri puta manji od broja potrebnog za brži gospodarski rast.

Kako obrazovanje utječe na zapošljivost?

Ulaganjem u obrazovanje, posebice visoko obrazovanje, pridonosi se i rješavanju nezaposlenosti, koja je u Hrvatskoj još uvijek visoka. Trajnu zapošljivost u uvjetima globalizacije moguće je ostvariti samo kontinuiranim obrazovanjem i usavršavanjem tijekom cijelog radnog vijeka.

No, Hrvatska i tu znatno zaostaje za europskim prosjekom; samo je 2,3% radno aktivne populacije u Hrvatskoj sudjelovalo u programima cjeloživotnog učenja, naspram 10,8% u EU ili pak više od 40% u SAD-u. Stoga hitnom postaje izrada cjelovite strategije razvoja cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj.

04.10.2011. u 18:10 • 3 KomentaraPrint#^

Prosječna stopa povrata za javna ulaganja u visoko obrazovanje 300-400%

Citat iz priopćenja za javnost Instituta za razvoj obrazovanja:

"Ne mora se pristupati pitanju jednakih prilika u obrazovanju samo iz perspektive solidarnosti, jednakosti i društvene pravde. I ekonomskom logikom se lako može doći do zaključka da je nužno osigurati jednakost pristupa obrazovanju želimo li izaći iz ekonomske krize te razviti ekonomiju utemeljenu na znanju. Prema podacima OECD-a, država bi trebala ulagati u povećanje pristupa visokom obrazovanju za sve društvene skupine jer je prosječna stopa povrata za javna ulaganja u visoko obrazovanje po studentu 300-400%, s ukupnim neto profitom za državu od 60.000 EUR, za vrijeme trajanja životnog vijeka pojedinca. *

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2011.) u Hrvatskoj je trenutno oko 20% visokoobrazovanih u ukupnoj radnoj snazi. Nacionalno vijeće za konkurentnost smatra da bi Hrvatska do 2025. g. trebala povećati udio visoko obrazovanih u radnoj snazi s trenutnih 20% na 30% kako bi Hrvatska dostigla projicirani prosjek BDP-a Europske unije od 30.000 EUR po stanovniku. To znači da bi Hrvatska trebala povećati udio visokoobrazovanih u radnoj snazi za više od 170.000 osoba** u narednih 14 godina. Čak ukoliko bi bili zaposleni svi nezaposleni koji imaju visoko obrazovanje (trenutno ukupno 30.358 osoba),*** još uvijek bi trebalo do 2025. godine osigurati veliki broj visokoobrazovanih. Kreatori politika visokog obrazovanja morat će pronaći način kako bi se proširio pristup visokom obrazovanju.

Ako se uzme u obzir negativan demografski trend u Hrvatskoj, evidentno je da će Hrvatska morati poduzeti konkretne mjere te aktivno poticati širenje pristupa visokom obrazovanju za društvene skupine koje tradicionalno ne sudjeluju ili koje pak imaju otežan pristup visokom obrazovanju. To se posebno odnosi na studente čiji su roditelji završili samo osnovnoškolsko obrazovanje ili trogodišnje srednje škole te na studente čiji su roditelji nižeg imovinskog statusa. To jasno upućuje na važnost visokog obrazovanja kao javnog dobra, a vidimo da i ekonomska nužnost zahtijeva hitno unapređenje jednakosti pristupa visokom obrazovanju u Hrvatskoj."

04.10.2011. u 18:00 • 2 KomentaraPrint#^

petak, 09.09.2011.

Zadar

Sve mi se nekako čini sve simpatičniji i simpatičniji taj Zadar.

Evo recimo, ako netko želi upisati doktorski studij iz humanističkih znanosti, na web stranicama Sveučilišta u Zadru saznat će ovo:

Studij bez naplate školarine. U ovaj studijski program svaki mentor ulaže svoj pro bono rad sa studentom, a Sveučilište u Zadru, kao i druge institucije s kojima u tom smislu bude postignut sporazum, ulažu pro bono svoj prostor i opremu neophodnu za provođenje studijskoga programa. Po jedinstvenoj cijeni, utvrđenoj aktima Sveučilišta, naplaćuje se postupak obrane doktorske disertacije. Mentorska nastava i konzultacije s mentorom odvijaju se na matičnoj instituciji mentora, a doktorski praktikum (v. program studija) izvodi se na Sveučilištu u Zadru. Putne i sve druge troškove studenta koji iz toga eventualno proizlaze snosi sâm student. Troškove terenskih, arhivskih i drugih istraživanja snosi student.

Međutim, u Puli nije nimalo slična situacija.
Čini se da na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli imaju samo jedan doktorski studij i to: Doktor znanosti (dr.sc.), područje društvenih znanosti, polje ekonomije,

a cijena je "vrlo skromna":

Cijena studija: Studenti plaćaju školarinu za poslijediplomski doktorski studij 13 600 eura, plativo u kunama po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate. Moguće je plaćanje školarine u ratama: kod upisa prvog semestra 3 600 eura te kod upisa 2,3,4,5, i 6 semestra po 2000 eura.

Neću komentirati Sveučilište u Puli niti ću napisat da za taj novac odradiš doktorski studij recimo u Njemačkoj ili Francuskoj, a usput si zbilja naučio i jezik, a i fakultet je vjerojatno poznatiji od ovoga u Puli. Ili da jedan MBA na ne tako fancy školi dođe jeftinije od doktorata u Puli.

No, dobro, vratimo se Zadru :-)

Čujem i da imaju nove studijske programe, npr. studij linguistike, i profesore od svakuda u svijetu.
Bravo za njih.

09.09.2011. u 14:46 • 3 KomentaraPrint#^

srijeda, 31.08.2011.

99%????

I tako, malo nas hvale po raznim novinama...
ali onda kažu:

Clubs like Papaya are crucial to the Croatia’s tourist industry because Croatia doesn't export anything. In fact, 99% of its income is derived from tourism and around 80% of that is from its multitude of music festivals.

Pa su duhoviti i spomenu i ovce:

The island itself is relatively uninhabited during the off season. 3000 people (and some sheep) occupy Pag when the summer season is over.

A sve to ovdje:http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/reviews/article-2031742/Papayas-Fantastic-Croatian-club-rocks-boom-tourism-stokes-fires-clubbing-world.html?ito=feeds-newsxml

PS Aghr.. ne mogu linkat kako treba.. izbriše mi cijeli post...


31.08.2011. u 13:02 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 14.11.2008.

Sorry

Dragi moji,

Ispricavam se na ovom nepisanju... :-(
Ova mi je godina sva u nekom previranju, svasta se dogadja i jednostavno ne stignem.. mrtva sam umorna kada dodjem navecer doma i nisam u stanju nista tipkati...
zaboravila sam bila i moju lozinku za blog, a i korisnicko ime...

Moram organizirat moj zivot tako da na nesto lici...

Htjela bih opet cesto pisati i druziti se s blogerima. Nedostaje mi bloganje i blogeri.
Potrudit cu se dakle uskoro...

Jordan

14.11.2008. u 23:04 • 18 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

< listopad, 2011  
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Listopad 2011 (2)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Studeni 2008 (1)

Kontakt:


Creative Commons License


This work is licensed under a
Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.

Linkovi

Euroalert